Nova era regulacije u industriji metala

Od 1. siječnja 2026. Europska unija uvodi niz regulatornih promjena koje će značajno utjecati na tržište metala i nehrđajućeg čelika.
Ključne među njima su dvije: CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) i Safeguard mjere. Njihov cilj nije samo zaštita europske industrije, već i smanjenje globalnih emisija CO₂ te uspostavljanje pravednije konkurencije između proizvođača unutar i izvan EU.

Ove promjene posebno pogađaju tržište nehrđajućeg čelika, sektor koji ovisi o međunarodnoj trgovini, stabilnim cijenama i precizno planiranim lancima opskrbe.

CBAM i Safeguard predstavljaju najveće regulatorne promjene u europskoj industriji metala u posljednjem desetljeću. Njihova implementacija donosi veće troškove za uvoznike, ali i jasne poticaje za ekološki prihvatljiviju proizvodnju.

Što je CBAM i zašto ga EU uvodi

Definicija i pravni okvir CBAM-a (Uredba EU 2023/956)
CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je mehanizam oporezivanja emisija povezanih s proizvodnjom robe izvan EU. Uveden je Uredbom (EU) 2023/956, s ciljem izjednačavanja troškova emisija između europskih proizvođača koji plaćaju CO₂ kvote i onih koji uvoze robu iz zemalja bez takvih troškova.

Glavni ciljevi CBAM-a

  • Sprečavanje “curenja ugljika” (carbon leakage).
  • Poticanje trećih zemalja na čišću industrijsku proizvodnju.
  • Održavanje konkurentnosti europske industrije.
  • Uvođenje pravednijih tržišnih uvjeta između EU i ne-EU proizvođača.


Ključne faze implementacije
CBAM prolazi kroz prijelazno razdoblje (2023.–2025.) tijekom kojeg se prikupljaju podaci o emisijama. Od 1. siječnja 2026., uvoznici će morati kupovati CBAM certifikate, proporcionalno količini CO₂ generiranih u proizvodnji uvezenih proizvoda.

Kako CBAM funkcionira u praksi

CN/HS kodovi i klasifikacija proizvoda
Svaki proizvod klasificira se prema CN (Combined Nomenclature) i HS (Harmonized System) kodu. Ovi kodovi omogućuju precizno utvrđivanje koje vrste robe potpadaju pod CBAM, čime se olakšava praćenje i obračun emisija.

Izračun i prijava emisija
Uvoznici će morati prijavljivati stvarne emisije CO₂ po proizvodima ili koristiti standardizirane vrijednosti ako ti podaci nisu dostupni. Sustav će funkcionirati putem CBAM Registry digitalne platforme, koja će omogućiti upravljanje certifikatima i izvještavanje.

CBAM certifikati i financijske obveze
Certifikati će imati promjenjivu cijenu, usklađenu s tržišnom vrijednošću EU ETS kvota. Uvoznici će ih morati otkupljivati i predavati državnim tijelima kao dokaz da su “nadoknadili” emisije povezane s uvozom.

CBAM – otvorena pitanja i regulatorna neizvjesnost

Unatoč jasnom okviru, brojni detalji još nisu definirani:

  • Referentne vrijednosti emisija po vrstama proizvoda tek trebaju biti službeno objavljene.
  • Verifikacija podataka iz trećih zemalja nije u potpunosti razrađena.
  • CBAM Registry još nije u funkciji; pokretanje se očekuje krajem 2025.
  • Nejasnoće postoje oko kompleksnih proizvoda (npr. strojeva s metalnim komponentama).

Ova neizvjesnost otežava poslovno planiranje i čini 2025. godinu ključnom za prilagodbu.

Safeguard mjere: zaštita europske čelične industrije

Safeguard mjere uvedene su 2019. godine kao odgovor na prekomjeran uvoz čelika. Njihova svrha je ograničiti količine koje se mogu uvesti u EU bez dodatnih carina.

Kvote i carine
Kvote su raspodijeljene prema državama i vrstama čelika. Kada se iscrpe, dodatni uvoz podliježe carini od 25%. Od travnja 2025., godišnji rast kvota smanjen je s 1% na 0,1%, što dodatno ograničava tržište.

Revizije do 2026.
Trenutni režim vrijedi do 30. lipnja 2026., ali se očekuju nove revizije koje bi mogle dodatno zaoštriti uvjete uvoza.

Utjecaj na tržište nehrđajućeg čelika

Cijene i dostupnost
Zbog CBAM-a, uvozni materijali s visokim emisijama postat će skuplji. To će povećati cijene nehrđajućeg čelika, posebno onog iz Azije.
Istodobno, europski proizvođači s recikliranjem i nisko-emisijskim tehnologijama dobit će prednost.

Opskrbni lanci i zalihe
Kombinacija CBAM-a i Safeguard kvota znači da će rokovi isporuke biti dulji, a planiranje zaliha postati presudno za stabilnost poslovanja.

Što kupci i partneri mogu učiniti već sada

  1. Analizirati nabavu – utvrditi koji proizvodi potpadaju pod CBAM i iz kojih izvora dolaze.
  2. Procijeniti troškove – izračunati mogući porast cijena ako dobavljač ima visoke emisije CO₂.
  3. Planirati zalihe unaprijed – zbog mogućih zastoja ili smanjenih kvota.
  4. Aktivno komunicirati s dobavljačima – stabilna i transparentna suradnja bit će ključna u novim tržišnim uvjetima.

Česta pitanja o CBAM-u i Safeguard mjerama

  1. Kada CBAM službeno stupa na snagu?
    CBAM u punom opsegu počinje 1. siječnja 2026., kada uvoznici moraju početi kupovati certifikate za proizvode s visokim emisijama CO₂.
  2. Koje zemlje i proizvodi su obuhvaćeni?
    CBAM se primjenjuje na uvoz iz svih zemalja izvan EU-a, osim onih koje su već uključene u EU ETS sustav. Obuhvaća proizvode poput čelika, aluminija, cementa, gnojiva i električne energije.
  3. Hoće li se CBAM primjenjivati na gotove proizvode?
    Trenutno se odnosi na osnovne materijale. Međutim, EU razmatra proširenje CBAM-a na kompleksne proizvode i sklopove, poput strojeva ili vozila.
  4. Što se događa ako uvoznik ne dostavi podatke o emisijama?
    Ako točni podaci nisu dostupni, primjenjuju se standardizirane (default) vrijednosti emisija, koje su obično znatno više od stvarnih – što povećava trošak.
  5. Koliko će CBAM povećati cijene čelika?
    Procjene govore o mogućem porastu cijene između 10 % i 25 %, ovisno o izvoru materijala i emisijskim faktorima proizvodnje.
  6. Kako Safeguard mjere utječu na uvozne kvote?
    Safeguard mjere ograničavaju količine čelika koje se mogu uvesti bez dodatnih carina. Kada se kvote iscrpe, primjenjuje se dodatna carina od 25 %, što povećava trošak uvoza i može usporiti isporuke.

Kako iskoristiti promjene kao priliku

Iako CBAM i Safeguard mjere na prvi pogled djeluju kao prepreka, one predstavljaju i novu priliku za tvrtke koje se brzo prilagode.
Hrvatska industrija metala i nehrđajućeg čelika može iskoristiti situaciju da:

  • uloži u održive i nisko-emisijske procese,
  • ojača regionalne i europske lance opskrbe,
  • poveća transparentnost i digitalizaciju poslovanja.

Tvrtke koje se prilagode novim pravilima do 2026. ne samo da će smanjiti rizike, već će i osigurati konkurentsku prednost u zelenijem, pravednijem tržištu metala.